Saopćenje za javnost 27. mart 1990

 

Inicijativni odbor za osnivanje
STRANKE DEMOKRATSKE AKCIJE

 

SAOPĆENJE ZA JAVNOST
Sarajevo, mart 1990.

Pitao jednom tako jednog vrli pitac neki:
Kto je ta što je ta da prostiš
Gdje je ta odakle je
Kuda je ta
Bosna
Rekti

Zapitan odgovor njemu tada hitan dade:
Bosna da prostiš jedna zemlja imade
I posna i bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tome još
Da prostiš
Prkosna
Od sna

(Mak Dizdar - Zapis o zemlji)


 

UVODNA NAPOMENA

 

Početna zamisao inicijatora, odnosno većine njih, bila je da pokrenu formiranje stranke pod nazivom Jugoslovenska muslimanska stranka. U međuvremenu donesen je Zakon o udruživanju, koji je članom 4. stav 2 zabranio stvaranje udruženja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Iako JugosIovenska muslimanska stranka, kako je bila zamišljena od strane njenih pokretača, nije bila ni jedno ni drugo (nije bila ni nacionalna ni vjerska), izvjesne indicije su ukazivale da bi njeno ime moglo poslužiti kao razlog za uskraćivanje registracije.

Stoga je naziv stranke promjenjen. U skladu s tim izvršene su i odgovoarajuće izmjene u prvobitnom tekstu Saopćenja. Istovremeno grupa pravnika iz Incijativnog odbora pokrenula je postupak pred Ustavnim sudom za utvrđivanje neustavnosti navedene odredbe Zakona udruživanju jer je ista, po mišljenju Inicijativnog odbora, u suprotnosti sa Ustavom, kao i pravima garantovanim Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, koji je Jugoslavija prihvatila i ratifikovala.

Iako napisano kao programski tekst, saopćenje koje slijedi nije program stranke, niti njegov nacrt. Prvenstvena namjena Saopćenja je prethodno informiranje javnosti, mada će ono najvjerovatnije poslužiti i kao platforma za izradu Programa, koji treba da bude donesen na osnivačkoj skupštini stranke početkom maja 1990. Dotle će, nadamo se, neke dileme biti otklonjene, pa time i neki stavovi preciznije formulirani. Tom prilikom biće konačno utvrđen i naziv stranke.

SAOPĆENJE ZA JAVNOST

 

Mi, dolje potpisani,

suočeni sa krizom jugoslovenskog društva, koja nije samo ekonomska, nego i politička i moralna, zainteresirani za očuvanje Jugoslavije kao zajednice naroda i narodnosti i za neometan nastavak započetih demokratskih procesa u pravcu slobodne, moderne i pravne države, u želji da podržimo taj razvoj da u toj i  takvoj zajednici ostvarujemo ne samo interese koji su zajednićki svim njenim građanima, nego i posebne koje imamo kao građani – pripadnici muslimanskog kulturno-povjesnog kruga, odlučili smo da pokrenemo inicijativu za osnivanje

STRANKE DEMOKRATSKE AKCIJE

I

Stranka demokratske akcije je politički savez građana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povjesnom krugu, kao i drugih građana Jugoslavije koji prihvataju program i ciljeve stranke.

II

Stranka demokratske akcije (SDA) će se u okviru demokratske utakmice, za koju se zalaže, boriti za ostvarenje svog programa i svojih ciljeva pridobijanjem birača, učešćem na izborima i učešćem u radu predstavničkih tijela i organa vlasti srazmjerno svom uspjehu na slobodnim izborima.

III

Demokratija je jedna od osnovnih odrednica naše stranke. Pošto je ovaj pojam podložan različitim, često oprečnim shvatanjima i tumačenjima, ističemo da pod demokratijom podrazumijevamo vladavinu naroda koja je regulisana vladavinom pravednih zakona. To su zakoni u čijem se središtu nalazi čovjek kao slobodna ličnost i koji bez ikakvih rezervi i ograda potvrđuju prava, slobode i jednakost ljudi i građana bez obzira na vjeru, naciju, rasu, jezik, spol, kao i njihov društveni položaj i političko uvjerenje.

Ljudska prava, po obimu i sadržaju, shvatamo onako kako su izložena i definirana u odgovarajućim dokumentima Organizacije ujedinjenih naroda, i to: Općoj deklaraciji o pravima čovjeka, Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima i Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Kako je naša zemlja prihvatila i ratificirala ove akte, SDA će se zalagati da se oni u zakonodavstvu i praksi zemlje u cijelosti i dosljedno primjenjuju.

IV

Zahtijevamo demokratsku vlast, a da bi to bila, ona mora da bude smjenjiva.

Za ovo je potrebno ukidanje monopola jedne partije i njegovog proizvoda -- partijske države. Taj proces je, međutim, samo započet i u većem dijelu zemlje nije odmakao dalje od formalne proklamacije.

Zemljom treba da upravljaju predstavnici naroda - svih njegovih slojeva i segmenata - izabrani na općim, slobodnim, neposrednim i tajnim izborima i okupljeni u predstavničkim tijelima. Smatramo da se savezni parlament (skupština) treba da sastoji od dva ravnopravna doma: vijeća građana (umjesto sadašnjeg saveznog vijeća) i vijeća naroda.

Odluke u prvom bi se i pravilu donosile većinom glasova, a u drugom konsensusom.

Ustavom, zakonima i organizacijom vlasti treba osigurati nezavisnost sudstva. Sudije treba da budu birane od strane predstavničkih tijela, ne nižih od republičkih, a sadašnju tzv. reizbornost sudija treba zamijeniti ustanovom stalnosti sudijske funkcije, koja postoji u većini  civiliziranih zemalja.

V

Definirajući demokratiju ne prvenstveno kao vladu većine, nego kao vladu zakona, mi hoćemo da istaknemo privrženost načelu potpune ravnopravnuosti velikih i malih naroda i pravima vjerskih i nacionalnih manjina, i u tom smislu odbacujemo svaki vid majorizacije.

Vladavina većine bez posredovanja zakona, neizbježno se pretvara u tiraniju većine, a tiranija većine je tiranija kao i svaka druga.

VI

Zalažemo se za održanje Jugoslavije kao slobodne zajednice naroda, odnosno saveza država sa sadašnjim federalnim granicama. U tom smislu podržavamo devizu "Helsinki za Jugoslaviju". Ocjenjujemo da bi eventualni zahtjevi za revizijom unutrašnjih granica vodili dramatičnom pogoršanju međunacionalnih odnosa sa mogućim sukobima čije se posljedice ne mogu sagledati. Pri tome, pripadnici naroda u nematičnim federalnim jedinicama imaju sva prava koja imaju u svojim matičnim jedinicama i nikakva ograničenja u tom pogledu ne smatramo legitimnim.

VII

Suočeni sa ignoriranjem nacionalne posebnosti bosansko-hercegovačkih Muslimana i na toj osnovi njihovog svojatanja, i odbacujući ove pretenzije kao suprotne, ne samo historijskim faktima, nego i jasno izraženoj volji ovog naroda, izjavljujemo: bosansko-hercegovaćki Muslimani, kako oni koji žive u BiH, tako i oni van njenih granica, predstavljaju autohtoni bosanski narod, te prema tome čine jedan od šest historijskih naroda Jugoslavije, koji ima svoje historijsko ime, svoje tlo pod nogama, svoju historiju, svoju kulturu, svoju vjeru, svoje pjesnike i pisce, jednom riječju, svoju prošlost i svoju budućnost. SDA će stoga oživljavati ovu nacionalnu svijest b-h Muslimana i insistirati na uvažavanju činjenice njihove nacionalne samobitnosti sa svim pravnim i političkim konsekvencijama.

Ističući pravo b-h Muslimana da pod svojim nacionalnim imenom i kao autohtoni narod žive na ovom tlu, mi to pravo podjednako i bez ikakvih ograda i ograničenja priznajemo i Srbima i Hrvatima kao i svim drugim narodima i narodnostima u Bosni i Hercegovini.

U vezi sa prednjim, ističemo naš poseban interes za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke države Muslimana, Srba i Hrvata. U ovom smislu, SDA će se energično oduprijeti pokušajima destabilizacije BiH, njene podjele i svojatanja, bez obzira sa koje strane takve i slične ideje dolazile.

VIII

Drugi naš takav interes tiče se pokrajine Kosovo. Smatramo da se radi o međunacionalnom sukobu koji se ne može riješiti represijom. Jedini izlaz vidimo u dijalogu, a uspješan dijalog mogu povesti samo istinski predstavnici naroda. Zato zahtijevamo demokratiju za albanski narod.

Podržavamo i vjerujemo u jugoslovensku opciju rješenja krize na Kosovu u čemu nas ohrabruje saznanje da još uvijek ima uticajnih Albanaca koji sa nama dijele slično uvjerenje. U tom duhu kao osnov za rješenje podržavamo deklaraciju  „Za demokratiju - protiv nasilja“ koju su u januaru 1990. godine zajednički sačinili i objavili Pokrajninski odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Društvo filozofa i sociologa Kosova i kosovska podružnica Udruženja za jugoslvoensku demokratsku inicijativu (UJDI).

IX

Imajući u vidu činjenicu da su muslimanske sredine u Jugoslaviji, zbog niza nepovoljnih historijskih okolnosti, počele gubiti korak u razvoju i prosvijećenosti, SDA smatra svojim prioritetnim zadatkom da istražuje i otklanja uzroke ovoga stanja i da inicira i podržava sve mjere koje idu za razvijanjem prosvjete i školstva u svim stepenima. Ovo se naročito odnosi na osnovno školsko obrazovanje, koje mora biti obavezno, besplatno i u najvećoj mjeri obuhvatno. Pri tome SDA će zahtijevati bitnu reformu školskog sistema i reviziju školskog programa, kako bi se iz njih uklonile ideološke dogme i predrasude, nastale u periodu političkog i duhovnog monopola.

X

Polazeći od slobode vjere kao osnovnog ljudskog prava i uvjereni u snažan moralni potencijal vjerskih učenja, zalažemo se za:

  • punu slobodu djelovanja svih religija u Jugoslaviji, punu autonomiju njihovih vjerskih zajednica i striktno poštivanje te autonomije,
  • slobodnu izgradnju vjerskih objekata u skladu sa zahtjevima i potrebama vjernika i njihovih zajednica. U ovom cilju zahtijevat ćemo reviziju urbanističkih planova, koji su potpuno „antivjerski“ koncipirani jer u pravilu u novoizgrađenim naseljima nigdje ne predviđaju prostore za vjerske objekte,
  • dostupnost informativnih medija (radio, TV i dr.) vjerskim zajednicama i vjernicima, za što postoje i načelni (princip ravnopravnosti građana) i praktični razlozi (jednako učešće vjernika u finansiranju ovih medija),
  • priznavanje glavnih vjerskih praznika za slobodne dane za odnosnu kategoriju vjernika, a u sredinama jedne vjerske većine i za državne praznike. U slučaju BiH to su Bajrami i Božići (pravoslavni i katolički), i
  • ishranu u vojsci, bolnicama i zatvorima u skladu sa vjerskim propisima za građane koji to iz vjerskih razloga traže.

XI

SDA podržava program privrednih reformi donesen u decembru 1989. godine, ali ga smatra samo prvom etapom u rekonstrukciji narodne privrede. Smatramo da su najmanje još dvije radikalne promjene neophodne:

  • Prvo, široka denacionalizacija privrednih preduzeća, počinjući od manjih ka većima. U društvenom (javnom, državnom) vlasništvu treba da ostanu samo djelatnosti od općeg društvenog interesa (PTT, željeznica, rudnici, avio-saobracaj i sl.) i one koje prirodi nisu tržišne. Ističemo da u privatnoj svojini ne gledamo samo faktor preduzetničke efikasnosti, nego i garanciju osobne slobode građana
  • Drugo, vratiti dostojanstvo i značaj poljoprivredi koji joj pripadaju u zemlji kao što je naša i koja predstavlja njenu veliku šansu. Potrebno je zakonom zaštiti ziratnu zemlju sada izloženu nemilosrdnom uništavanju, ukinuti zemljišni maksimum, smanjiti namete i seljaštvo stimulirati na modernu tržišnu proizvodnju posebno garantiranjem plasmana, u čemu treba koristiti iskustva nekih zapadnih zemalja.

Smatramo da će navedene mjere ohrabriti povratak većeg broja naših radnika iz inozemstva , koji će u zemlju unijeti ne         samo svoj kapital, nego i stečene radne navike, što bi u daljoj perspektivi omogućilo zapošljavanje velikog broja sada nezaposlenih radnika.

XII

Izmjene u privrednoj strukturi i odnosima svojine ne smiju ugroziti stečena prava niti pozitivne funkcije socijalne države, koje treba zadržati i dalje unaprijediti. To se posebno odnosi na minimum besplatne zdravstvene zaštite, egzistencijalni minimum za nezaposlene, stare i bolesne, besplatno osnovno i srednje obrazovanje, mjere za zaštitu majke i djeteta i dr. s tim što ustanove preko kojih se ovo ostvaruje treba organizirati na efikasniji način i osloboditi ih suvišnog posredovanja i birokratije, na čije izdržavanje odlazi veliki dio sredstava namijenjenih za osnovne svrhe.

Zahtijevat ćemo posebnu zaštitu zaposlenih žena-majki. Smatramo da jedno od, rješenja može biti uvođenje mogućnosti diferenciranog radnog vremena (manji broj radnih dana u sedmici, manji broj radnih sati u danu i sl.) u zavisnosti od porodičnih prilika i broja djece zaposlene žene.

XIII

SDA poseban značaj pridaje očuvanju moralno-etičkih vrijednosti porodice, kao najznačajnijeg činioca u odgoju pojedinca i stvaranju društvene kohezije unutar svake zajednice. Otuda će naše nastojanje biti usmjereno protiv svih vidova pseudokulture u formi šunda i pornografije. Narodu treba umjesto lažne slobode pružiti pravu slobodu i umjesto pseudokulture istinsku kulturu.

U vezi sa prednjim je i naš interes za prevenciju tzv. bolesti ovisnosti (alkoholizma, nikotizma, narkomanije i dr.) primjenom odgojnih aktivnosti i mjera ograničavanja (porezi, zabrana reklamiranja, zone i termini djelimične prohibicije i sl.) na osnovi dosadašnjih iskustava u svijetu.

XIV

Zalažemo se za izmjene krivičnog zakonodavstva (materijalnog i procesnog) i za njegovo usklađivanje sa ljudskim pravima i odredbama međunarodnih konvencija koje je Jugoslavija prihvatila i ratificirala, članove 114, 133 i 157 Krivičnog zakonika treba potpuno brisati, a političke radnje građana mogu se inkriminirati samo ako zagovaraju nasilje. Pod istim uvjetima (odsustvo elementa nasilja) tražimo oslobađanje svih političkih zatvorenika i slobodan povratak političkih izbjeglica u zemlju, kako je to predviđeno članom 13 Opće deklaracije UN o pravima čovjeka.

XV

Podržavamo razvoj ekološke kulture i svih ekoloških mjera i aktivnosti za zaštitu čovjekove okoline. Članovi SDA trebaju u svojoj sredini da budu aktivni članovi ekološkog pokreta i da podržavaju njegove akcije i nastojanja.

XVI

Ciljeve utvrđene u ovom Saopćenju, koji imaju zajednički i opći značaj, SDA će ostvarivati u saradnji s drugim demokratskim snagama u zemlji. U tom smislu SDA se smatra sastavnim dijelom demokratskog fronta koji čine  različite demokratske stranke, pokreti, udruženja i grupe, te brojni odbori za zaštitu ljudskih prava i sloboda Jugoslavije. SDA neće sarađivat' sa strankama koje rade na razbijanju Jugoslavije ili njenom prekrajanju ili zagovaraju šovinizam i netrpeljivost.

Pridružujemo se Izjavi predstavnika demokratsih pokreta iz Otočeca od 08.10.1989. godine i ovu Izjavu smatramo svojom.

Vjerujemo u demokratski put za postizanje promjena u društvenom, političkom i ekonomskom biću zemlje bez mržnje i revanšizma.

 

INICIJATIVNI ODBOR

 

Alija Izetbegović, dipl. Pravnik iz Sarajeva

Muhamed Čengić, dipl. ing. maš. iz Sarajeva

Dr. Maid Hadžiomeragić, stomatolog iz Sarajeva

Dr. Muhamed Huković, profesor iz Sarajeva

Edah Bećirbegović, advokat iz Sarajeva

Prim. dr. Šaćir Ćerimović, ljekar iz Sarajeva

Salem Šabić, privrednik iz Zagreba

Prof. dr. Sulejman Mašović, Defektološki fak. Zagreb

Prof. dr. Fehim Nametak, znanstveni radnik iz Sarajeva

Salih Karavdić, advokat iz Sarajeva

Fahira Fejzić, novinar iz Sarajeva

Dr. Šaćir Čengić, Ijekar iz Sarajeva

Edhem Traljić, dipl. pravnik iz Sarajeva

Džemaludin Latić, književnik iz Sarajeva

Omer Pobrić, muzičar iz Sarajeva

Dr. Sead Šestić, znanstveni radnik iz Sarajeva

Prim. dr. Tarik Muftić, ljekar iz Mostara

Satet lsović, estradni umjetnik iz Sarajeva

Dr. Šemso Tanković, docent Ekonomski fakultet Zagreb

Abdurahim Sulejmani., poduzetnik iz Ljubljane

Mirsad Veladžić, magistar tehn. iz Vel. Kladuše

Prim. dr. Kemal Bičakčić, ljekar iz Sarajeva

Skaka Abdulah, obrtnik iz Sarajeva

Behmen Omer, dipl. ing. građ. iz Sarajeva

Šefko Omerbašić, gl. imam iz Zagreba

Dr. Mustafa Cerić, docent, Islamski Teološki fak. iz Sarajeva

Dr. Sulejman Čamdžić, znanstveni radnik iz Zagreba

Prof. dr. Lamija Hadžiosmanović, Filozofski fak. iz Sarajeva

Dr. Haliid Čaušević, dipl. pravnik iz Sarajeva

Kemal Nanić, dipl. ing. građ. iz Zagreba

Bakir Sadović, student iz Sarajeva

Faris Nanić, student iz Zagreba

Nordin Smajlović, student iz Zagreba

Husein Huskić, magistar mašinstva iz Maribora

Mirsad Srebreniković, dipl. pravnik iz Zagreba

Nedžad Džumhur, dipl. tehnolog iz Banjaluke

Fehim Nuhbegović, privrednih iz Zagreba

Đulko Žunić, privrednik iz Zagreba

Prof. dr. Almasa Šaćirbegović, Veterinarski fak. Sarajevo

Prof. Ahmed Bračković, Ekonomski fak. Sarajevo