Zastupnik Senad Bratić je u svom početnom izlaganju podsjetio da je još 2009. godine potpisan sporazum o osnivanju Agencije za lijekove Bosne i Hercegovine.

  • Tada su ga potpisali entitetski premijeri Mustafa Mujezinović i Milorad Dodik, ali i predsjedavajući vijeća ministara BiH Nikola Špirić. Činjenica je da je ovo još jedna aktivnost koja je neustavna i koja je očigleddno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i može rezultirati međunarodnim sankcijama – kazao je Bratić.

Osvrnuo se na pravnu analizu dr. Radomira Neškovića iz 2017., a koji je inače savjetnik predsjednika NSRS Nebojše Čubrilovića. Podsjećamo, Nešković je dugogodišnji savjetnik Čubrilovića i prije četiri godine je objavio knjigu pod nazivom: Nedovršena država: Politički sistem Bosne i Hercegovine. U toj knjizi, između ostalog, govori i o mogućnosti prijenosa nadležnosti s države na entitete. On tvrdi da je to moguće, ali jasno naglašava koji su jedini mogući putevi.

“Prva mogućnost povrata nadležnosti je da Republika Srpska s Federacijom BiH postigne dogovor da se određene prenesene nadležnosti vrate entitetima i da to zatraže od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovaj model uključuje tri neophodna uslova:

a) da se entitet Federacija BiH odluči za povrat nadležnosti, b) da dva entiteta predlože novi model kojim se dokazuje da će se državni poslovi efikasnije rješavati na nivou entiteta i c) da se o tome pozitivno izjasni Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine”.

Druga mogućnost je da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na osnovu svoje koordinirajuće ustavne uloge pokrene inicijativu kod Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH da se određene nadležnosti vrate entitetima.

Treća mogućnost je da na inicijativu zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarna skupština BiH izmijeni zakone i vrati entitetima prenesene nadležnosti. I četvrta mogućnost je da na inicijativu delegata u Domu naroda Parlamentarna skupština izmijeni zakone i vrati entitetske nadležnosti.

Bez saglasnosti Federacije BiH i institucija na nivou BiH, Republika Srpska nema kapacitet da sama vrati prenesene nadležnosti na ustavan način. Jednostrani povrat nadležnosti bio bi neustavan i Republika Srpska bi snosila međunarodne sankcije za kršenje Dejtonskog sporazuma. Model po kojem bi Republika Srpska na svojoj teritoriji poništila zakone iz sfere prenesenih nadležnosti također bi se tumačilo kao kršenje Dejtonskog sporazuma – kazao je Bratić citirajući Neškovića.

Bratić je istaknuo da ne razumije da se povlače ovakvi potezi nakon tumačenja ovakvih pravnih eksperata.

  • Ovo je samo još jedan u nizu poteza kojima se krši Dejtonski mirovni sporazum i nije u skladu sa Ustavom. Kada dođe u pravnu proceduru da bude poništen u Ustavnom Sudu BiH, tada ćemo slati politikantske izjave i priče da je Ustavni sud radio politički i nije radio pravno. Želim da upozorim da se NSRS vrati napokon stvarima za koje su nas građani birali u skladu s Ustavom entiteta i države BiH i da se vratimo onim stvarima koje su bitne za građane entiteta, bez obzira na vjersku, političku i bilo kakvu drugu pripadnost, jer ovo previše ide u pravcu koji nije dobar – poručio je Bratić.

 

HAYAT