1. Predsjedništvo SDA traži od Vijeća za implementaciju mira, Ureda visokog predstavnika i država svjedoka da ispune obaveze proizašle iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, da konačno odlučno reaguju i trajno zaustave secesionistične snage koje predvodi Milorad Dodik u napadima na državu Bosni i Hercegovinu.
Secesionistička politika koju predvodi Milorad Dodik jasno je isplanirana u Memorandumu SANU 2 iz 2011. i Rezoluciji SNSD-a iz 2015. godine i njen cilj je podjela i raspad Bosne i Hercegovine. Takav scenarij vodi rušenju mira uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom i zbog toga je krajnje vrijeme da se Milorad Dodik ukloni sa političke scene, kako bi se sačuvali mir i stabilnost.
2. Predsjedništvo SDA konstatuje da dosadašnja neodlučnost Vijeća za implementaciju mira, Ureda visokog predstavnika i država svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma samo dodatno ohrabruje secesionističku politiku. Svako odlaganje odlučne reakcije samo će dodatno usložniti situaciju, na šta upozorava i iskustvo iz 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je izostanak pravovremene reakcije doveo do agresije na BiH, krvoprolića, etničkog čišćenja i genocida. Nedopustivo je i neprihvatljivo da svakodnevni pomno isplanirani napadi na ustavni poredak, institucije države, secesionističke aktivnosti, najava novih antiustavnih referenduma, najava o izvođenju policije na međuentitetsku liniju, provokacije i uvrede žrtava genocida, psovanje genocida, odlikovanje i slavljenje pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca poput Karadžića i Mladića...prolaze bez jasne i odlučne reakcije.
3. Predsjedništvo SDA smatra da su odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta da stavi van snage zakone kojima je NS RS proglasila nevažećim odluke Ustavnog suda BiH na teritoriji ovog entiteta i time izvršila napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, te ukinula obavezu objavljivanja odluka Visokog predstavnika u Službenom glasniku RS, potrebna, ali ne i dovoljna mjera
Dosadašnja praksa je pokazala da bez rigoroznog sankcionisanja i smjena odgovornih pojedinaca napadi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine neće prestati.
4. Predsjedništvo SDA ponovo poziva Tužilaštvo BiH da konačno počne raditi svoj posao u skladu sa ustavnim i zakonskim obavezama koje ima, te da se prestane povlačiti pred Miloradom Dodikom, kao što je to bio slučaj kada su propustili da procesuiraju antiustavne referendume, kršenje odluka Ustavnog suda BiH i donošenje zakona u entitetu RS kojima se napada na ustavni poredak BiH.
Nakon odluke Visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakona BiH i potpisa Milorada Dodika na Ukaz koji je objavljuje poništeni zakon, ne postoji više nikakav izgovor ili alibi za neaktivnost Tužilaštva BiH.
5. Predsjedništvo SDA zaključuje da se nisu stekli uvjeti za povlačenje međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH. Ustavni sud je posljednja barijera koja u pravnom smislu stoji pred secesionističkim politikama.
Očigledan plan da se strane sudije zamijene domaćim uz uvođenje etničkog veta u odlučivanju Ustavnog suda mora biti spriječen po svaku cijenu. Ne smije se dopustiti da antidržavne snage imaju većinu i da glas jednog sudije u potpunosti može blokirati državu.
6. Predsjedništvo SDA upozorava da je pitanje državne imovine „crvena linija“ i da rješenja koja bi podrazumijevala njenu podjelu na različite nivoe vlasti nisu prihvatljiva. Jedini vlasnik državne imovine mora biti država BiH, dok njeno korištenje može biti predmetom političkog dogovora. Plaćene medijske kampanje u kojima se zagovara „raspodjela“ državne imovine na sve nivoe vlasti, smatramo neprihvatljivim. Upozoravamo da se mora spriječiti scenarij u kojem bi se vlasti RS-a predvođene Dodikom pokušale privremeno smiriti i odobrovoljiti ustupkom koji se odnosi na državnu imovinu, i na Ustavni sud BiH.
7. Predsjedništvo SDA upozorava stranke „Trojke“ da će snositi punu odgovornost pred građanima, ali i pred historijom, ukoliko nastave sa servilnom politikom u korist SNSD-a i HDZ-a. Predaja sigurnosnog sektora u ruke SNSD-a, saobraćajnog i infrastukturnog u ruke HDZ-a, pokušaji da se preda puna kontrola nad snabdijevanjem gasa i niz drugih ustupaka pokazuju spremnost „Trojke“ da svoje fotelje „plaćaju“ državnim interesom.
Upozoravamo da moraju biti svjesni da bi ulazak u „crvenu zonu“, što bi bilo isporučivanje Ustavnog suda BiH, državne imovine, Izbornog zakona, Centralne izborne komisije, javnog RTV servisa...imao sve elemente izdaje nacionalnog interesa.
Pogubnim smatramo pokušaj stvaranja lažnog narativa o „relaksaciji odnosa“, „promijenjenom Dodiku“, „novim pregovaračima koji znaju kako sa Dodikom“, jer se na taj način eutanizira javnost i umanjuje stvarna opasnost od posljedica secesionističke politike koju provodi vlast entiteta RS.
Od dijela međunarodne zajednice tražimo da ih prestanu ohrabrivati u ovakvim postupcima.
8. Predsjedništvo SDA oštro osuđuje pokušaj rukovodstva Predstavničkog doma Parlamenta FBiH da sa lažiranim dokumentima, kršeći Ustav, zakone i poslovnik u ponoćnim satima na prevaru organizuje sjednicu na kojoj bi bio izabran sudija Ustavnog suda BiH. Podrška Trojke zahtjevu HDZ-a da za sudiju bude izabrana osoba koja nema nikakvo iskustvo u pravosuđu, pokazuje dokle je ova grupacija stranaka zarad svojih fotelja spremna ići u ustupcima HDZ-u. SDA će nastaviti da insistira na principu da se Predstavničkom domu PFBiH ponudi lista više kandidata o kojima se trebaju izjasniti zastupnici.
9. Predsjedništvo SDA smatra da je usvajanjem izmijenjenog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Vijeće ministara BiH nanijelo veliku štetu državi Bosni i Hercegovini, njenom pravosudnom sistemu i evropskom putu.
Odbacivanjem prvobitnog nacrta, koji je dobio zeleno svjetlo Venecijanske komisije i Evropske komisije, a zatim usvajanjem nazadnih izmjena, vladajuće stranke očigledno pokušavaju sačuvati postojeće stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu i kontrolu nad njegovim radom. Uzimajući u obzir činjenicu da su izmjene Zakona o VSTV-u u skladu sa evropskim standardima jedan od 14 ključnih prioriteta Evropske komisije, jasno je da je Vijeće ministara BiH ovim činom nanijelo veliku štetu evropskom putu Bosne i Hercegovine.
10. Predsjedništvo SDA osuđuje pokušaj predstavnika Trojke u vlasti na državnom nivou da obmanu javnost kako su osim za Istočnu, donijeli odluku o početku procesa i za izgradnju Južne gasne interkonekcije. Izmijenjenim prvobitnim Nacrtom odluke su isporučili Miloradu Dodiku Istočnu interkonekciju mimo paketa sa Južnom interkonekcijom i bez usvojenog državnog zakona o gasu. Izgradnju Južne interkonekcije smatramo strateškim projektom za BiH i nedopustivi su pokušaji da se ona stavi pod kontrolu kantonalnog preduzeća, na čemu insistira HDZ.
11. Predsjedništvo SDA pozdravlja pravosnažnu presudu koju je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove UN-a izrekao nekadašnjem načelniku Službe državne bezbjednosti Srbije (SDB) Jovici Stanišiću i bivšem komandantu Jedinice za specijalne operacije SDB-a Frenkiju Simatoviću.
Posebno značajnim smatramo da je konačnom presudom Stanišiću i Simatoviću utvrđeno da su bili dijelom udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) na čijem je čelu bio predsjednik Srbije Slobodan Milošević, čiji je cilj bio da se ubistvima, deportacijama i progonom dio teritorije Bosne i Hercegovine etnički očisti od nesrpskog stanovništva.
Ova, kao i ranija presuda u predmetu Jadranko Prlić i ostali, kojom je utvrđeno postojanje UZP-a na čelu sa predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bio etnički čista teritorija tzv „Herceg-Bosne“, zauvijek će ostati zapisane u historiji kao presude kojima sud Ujedinjenih nacija definira karakter rata u BiH i potvrđuje da se radilo o dvostrukoj agresiji.
12. Predsjedništvo SDA osuđuje sve učestalije nacionalnističe napade i pritiske na povratnike na području entiteta RS, za koje odgovornim smatramo vlasti tog entiteta. Pozivamo državne institucije da osiguraju sigurnost povratnika. Tražimo od EUFOR-a da umjesto patroliranja međuentitetskom linijom pojača prisustvo svojih snaga u povratničkim područjima i garantuje sigurnost povratnicima.
13. Predsjedništvo SDA poziva Vladu Federacije BiH i vlade kantona da povećaju iznose sredstava koji se usmjeravaju na održivi povratak, te da kroz ekonomske programe osiguraju bolje uvjete u kojima žive povrtanici. Za te namjene postoji dovoljno novca u trenutnim budžetima.