Džaferović je na početku kazao kako želi da vjeruje da će se situacija u BiH što prije stabilizovat, u suprotnom će ovo biti ogledalo stanja u Bosni i Hercegovini, u kojoj se nalazimo.

  • U oktobru 2020. godine je Predsjedništvo boravilo u Briselu i tamo je kazano ako Bosna nastavi da se kreće reformskim putem, da će sredinom 2021. godine dobiti kandidatski status. Nadao sam se i učinio sam sve što sam mogao da dođe do toga i mislim da bi to potpuno preokrenulo situaciju u našoj zemlji. Retrogradne politike nisu dozvolile da mi idemo tim putem i danas smo tu gdje jesmo. 2021. godina je godina koja je obilježena blokadama instucija, prva polovina je bila borba sa pandemijom, a druga polovina je obilježena nefunkcionisanjem instutcija. To je nešto što je neprihvatljivo, niko nema pravo da ucjenjuje bilo čime bilo koju instituciju Bosne i Hercegovine – smatra Džaferović.

Na pitanje kako je moguće da se blokiraju državne institucije, a da niko ne snosi nikakvu odgovornost ili slično tome, Džaferović je kazao kako je to moguće, obzirom da je takav sistem naše zemlje, koji ne može odgovoriti na ove izazove.

  • Svi koji prizivaju da se ne primjenjuju sankcije, ustvari ne žele dobro Bosni i Hercegovini. Nemamo vlastite mehanizme da odgovorimo na postojeće blokade. Sve države u svijetu imaju mehanizme, samo mi ne. Zato postoji OHR, zato se te snage bore protiv OHR-a da bi mogli da rade šta hoće. Ne može jedna država da funkcionira, ako nema odgovarajući mehanizam sankcija protiv onih koji prave nered u državi. Očekujem od Tužilaštva da se ispoštuje krivični zakon, to je jedan od mehanizama koj imamo. Dodik i ostali su udarili na te mehanizme, jer žele da ukinu državno pravosuđe. To je jedan od mehanizama koji nije pokazao sve aktivnosti koje ima. Tim mehanizmom se mogu zaustaviti ovi avanturisti. Mislim da u svemu ovome što je uradio Dodik i Skupština, usvajajući zaključke o povlačenju saglasnosti za uspostavu ključnih institucija BiH da je to početak urušavanja Ustavnog poretka BiH, to je kažnjivo kao krivično djelo – naveo je Džaferović.

Kada je u pitanju Izborni zakon, Džaferović je kazao da se treba uvijek razgovarati sa međunarodnim prijateljima i da tu nema dileme.

  • Tačno je da je trenutak kada je NSRS usvojila zaključke koji predstavljaju početak udara na ustavni poredak BiH kritičan trenutak i nakon toga se postavlja pitanje da li ima svrhe razgovarati o bilo čemu drugom. Treba da razgovaramo kako da implementiramo odluke Međunarodnog suda za ljudska prava. Moguće je razgovarati, ovo je trenutak koji je potpuno kritičan kad je u pitanju BiH i njena funkcionalnost. Očekujem da se ovo negativno stanje u BiH zaustavi, da institucije profunkcioniraju, da zaključci NSRS budu stavljeni van snage i da nastavimo normalno da funkcionišemo u institucijama Bosne i Hercegovine, te da implementiramo presude Međunarodnog suda za ljudska prava i da održimo izbore u oktobru – mišljenja je Džaferović.

Na pitanje o mogućem bojkotu izbora zbog izbornog zakona na kojem insistira Čović, član Predsjedništva je kazao da niko u ovoj državi nema pravo nekog drugog uslovljavati.

  • Ovo do sada što smo imali, uslovljavanje imenovanja sudija Ustavnog suda, implementacija izbornih rezultata u Federciji na osnovu izbora iz 2018. godine je nešto što je neprihvatljivo. Izbori će biti održani. BiH su potrebne mjere od međunarodne zajednice protiv onih koji prave nered. Potrebno je snažnije vojno prisustvo, NATO i EUFOR koji su dužni da zaštite Daytonski sporazum. Bolje je pojačati vojno prisustvo, nego dozvoliti da država krene u sigurnosnu destabilizaciju. Velika je stvar očuvati mir i stabilnost. Drugog puta nema, moramo da gradimo cjelovitu BiH, tu za mene nema dileme – kazao je Džaferović.

Osvrnuo se i na poruke iz susjedstva, pogotovo od Zorana Milanovića, kazavši da je najbolji odgovor na poruke koje oni šalju ustvari očuvanje Bosne i Hercegovine i promoviranje evropskih vrijednosti.

  • Ne može se na osnovu građanskog širiti etničko pitanje. Milanovića sam pozvao nakon sramnih izjava o genocidu da surađujemo, ali su se nakon toga redale skandalozne uvrede i izjave. Što se mene tiče, on je beznadežan slučaj. Mislim da postoji koordinacija Vučić-Dodik. Ovdje je Dodik izvođač radova veliksrpske ideološke kuhinje. Krajnji cilj je razbijanje Bosne i Hercegovine. Vučić šuti na sve ono što radi Dodik. Ukoliko želi da bude ono za što se predstavlja, morao bi da reagira i da od Dodika zatraži da stane sa svojim suludim pohodom – istakao je Džaferović.

Dodao je kako vjeruje da će Dayton biti zaštićen, ali i sve reforme koje su provedene.

  • Bosna i Hercegovina je velika stvar i ideja. Velike sile su se razbijale od BiH. Nikad više nije bilo američkih izaslanika u našoj zemlji kao u 2021. godini. Postoje neke države koje imaju drugačije agende, ali to je sve sitno u odnosu na tok koji ide u prilog našoj zemlji. Bosni i Hercegovini treba pomoć i međunarodna zajednica ima obavezu da to ispuni. Mi u svom Ustavu imamo obavezu međunarodne i vojne intervencije u situaciji kada država dođe u stanje u kojem se nalazi, to je obaveza po Daytonskom sporazumu. Dodik govori o mirnom razlazu, izostanku sigurnosne krize. Sve što radi, vodi nas u ozbiljne sigurnosne izazove. Što prije Zapad poduzme konkretne mjere, manje će trajati agonija u kojem se nalazimo. To treba da se uradi radi cijele regije, ali i čitave Evrope. Te retrogradne snage treba da nestanu, ne trebaju da postoje, jer prave nered – mišljenja je Džaferović.

Kada su u pitanju politike Slovenije, ali i Mađarske, te ostalih zemalja koje podržavaju secesionističke planove u BiH, član Predsjedništva je kazao kako se te zemlje pridružuju politikama koje su vršile agresiju na našu zemlju.

  • Vidjeli ste kuda je sve Dodik išao. Cijelo vrijeme je pokušavao da sarađuje sa radikalima, ksenofobima, rasistima. Interes zemalja sa kojima se udružio je na nekoj ideološko – interesnoj matrici. Na samom početku pandemije tražio sam vanrednu sjednicu Predsjedištva koja je održana 16. marta. Tu su bili ljudi iz struke, gdje su usvojeni brojni zaključci i želio sam da borbu protiv pandemije vodimo sa ovog nivoa. Mislim da bi to bila uspješnija borba. Mnogo bi manje oboljelih i umrlih bilo. Ta sjednica je održana, nakon toga, to je izigrano, prvenstveno od entitetskih struktura. Nažalost, krenulo se potpuno drugim putem, nisam mogao uticati da bude onako kako sam predlagao i da bude onako kako je zaključeno na sjednici – naveo je.

Džaferović je istakao kako BiH ima dovoljno resursa, te da ako se ti resursi iskoriste kako treba, narod u BiH bi mogao lijepo živjeti.

  • Svi u BiH moraju da shvate da mi imamo okvir u kojem funkcioniramo, a to je Daytonski sporazuma. Svi u BiH treba da krenu od tačke poštivanja tog okvira. Uzaludan je posao da bilo šta da radi, da može sam da promiejni taj okvir. Može samo da proizvede tenzije, svađe. Taj okvir je potrebno poštovati i da se na taj način odnosi relaksiraju. Kada se to shvati, onda će sve druge stvari biti mnogo jednostavnije. Tada ćemo da razgovaramo kako da iskoristimo postojeće resurse, tada će biti stabilna situacija. Porodice odlaze zbog nestabilnosti iz svih krajeva i svih naroda. Političari i politike koje danas narušavaju ovo sve rade protiv interesa onih za koje govore da ih predstavljaju. Korist od toga nema običan narod, nego samo kreatori tih retrogradnih politika. Cjelovita i demokratska Bosna i Hercegovina, gdje će se uvažavat svaki čovjek. Nikad drugačije neće moći biti od ovog o čemu govorim – zaključio je Džaferović.

Za kraj intervijua, Džaferović je poželio sretnu Novu godinu svim građanima Bosne i Hercegovine s nadom da će se situacija u BiH što prije stabilizovat, te da će državne institucije profunkcionisat u što skorijem periodu.

HAYAT