Na početku razgovora Džaferović je kazao da će kolegama u Predsjedništvu Željku Komšiću i Miloradu Dodiku ponuditi posvećenost konstruktivnom radu.“Prvo ću kolegama u Predsjedništvu BiH ponuditi da se posvetimo konstruktivnom radu, uspostavi normalne atmosfere, dijalogu, da stabiliziramo prilike i gradimo ovu zemlju u interesu svakog njenog čovjeka. Mislim da je vrijeme za to i da su ljudi u ovoj zemlji umorni od bespotrebnih prepirki i izazivanja kriza. Kada je riječ o vanjskoj i sigurnosnoj politici, naši strateški ciljevi su jasno određeni Strategijom vanjske politike i zakonima, a oni su integracija u EU i NATO. Brzom uspostavom vlasti, formiranjem stabilnih koalicija, možemo znatno ubrzati naš put prema EU. Očekujem da će ubrzo biti aktiviran i MAP”, kazao nam je Džaferović.

On smatra da će ključno biti djelovanje na relaciji Washington – Brisel.

“Svakako ćemo graditi i razvijati dobre odnose sa svim prijateljskim zemljama koje poštuju BiH. Naravno, i s našim susjedima želimo graditi dobre odnose, ali oni moraju biti zasnovani isključivo na principima ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju. Koliko naši susjedi budu poštovali nas, toliko ćemo i mi njih”, dodao je Džaferović.

U Predsjedništvu BiH kolega će mu biti Milorad Dodik koji je do sada redovno isticao da ne poštuje državu niti državne institucije BiH. Džaferovića smo pitali kako će se postaviti prema Dodikovoj separatističkoj politici.

“Članovi Predsjedništva BiH imaju obavezu da rade u skladu s Ustavom BiH i prema utvrđenom Poslovniku. I tako će biti”, kratko je kazao Džaferović.

Jedno od ključnih pitanja novog saziva Predsjedništva BiH bit će i rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima, a naročito s Hrvatskom, gdje se spominje i mogućnost tužbe zbog Pelješkog mosta.

“Između BiH s jedne strane i Hrvatske i Srbije s druge strane postoji niz otvorenih pitanja. Nažalost, s hrvatske strane nije bilo volje da se ta pitanja, poput Pelješkog mosta, naše imovine u Hrvatskoj ili eksploatacije vode iz Buškog jezera rješavaju dijalogom. Često su povlačeni jednostrani potezi ili su se evidentni problemi nastojali gurnuti pod tepih. I sa Srbijom imamo otvoreno pitanje u vezi s korištenjem našeg hidropotencijala na Drini, odnosno markiranja već postojeće međudržavne granice. Sva ta pitanja morat će se rješavati, ali po principima koje sam već naveo: ravnopravnosti, uvažavanja i poštivanja normi međunarodnog prava”, kazao nam je Džaferović.

Što se tiče Pelješkog mosta, Ministarstvo civilnih poslova BiH je već od Pravobranilaštva BiH zatražilo da pokrene pravni postupak mirenja s Hrvatskom pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.

“Pravobranilaštvo je, kao nadležna institucija, dužno da pokrene taj postupak i zaštiti interese BiH koji joj pripadaju prema Konvenciji UN-a o pravu mora, a prema kojoj našoj zemlji mora biti osiguran koridor od naših voda do otvorenog mora”, naglasio je Džaferović.

BiH jedino još s Islamskom zajednicom od vjerskih zajednica nije potpisala sporazum, jer je u prošlom sazivu Predsjedništva BiH taj prijedlog nekoliko puta vraćan s dnevnog reda. Džaferović nam sada govori da će pokušati riješiti to pitanje i inicirati stavljanje na dnevni red.

“Potpisivanje ugovora države BiH i Islamske zajednice u BiH na dnevni red Predsjedništva BiH u nekoliko navrata pokušao je uvrstiti predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, ali su protiv toga bili prije svega Dragan Čović, a zatim i Mladen Ivanić. Kao član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ja ću svakako predložiti da se ugovor s Islamskom zajednicom u BiH što prije nađe na dnevnom redu novog saziva Predsjedništva BiH, kako bi i IZ imala ugovor kakav već od ranije imaju sve ostale vjerske zajednice u BiH”, zaključio je Džaferović u razgovoru za Klix.ba.